Šifra projekta:
108-1081870-1884

Ustanova: Medicinski fakultet, Zagreb, Klinička bolnica “Sestre Milosrdnice”Institut za klinička medicinska istraživanja

Naziv programa: Razvojna neurobiološka osnova kognitivnih, duševnih i neuroloških bolesti

Znanstveno područje: Biomedicina i zdravstvo

Prosudbena skupina: Istraživanja mozga

Ključne riječi |središnji živčani sustav| kortikalne anomalije, razvoj, neuropatologija, morfologija, genetika

Sažetak: Zbog dugotrajnog razdoblja razvoja mozga i brojnih različitih endogenih i egzogenih faktora koji ga mogu poremetiti, kortikalne anomalije predstavljaju prirodni eksperimentalni model za proučavanje djelovanja gena, proteina i drugih čimbenika pomoću sofisticiranih metoda. U eksperimentalnim studijama su izolirani brojni geni koji utječu na ključna histogenetska zbivanja i imaju ulogu u nastanku takvih anomalija, npr. HPE1-4, ZIC2, SIX3 te PATCHED u holoprosencefaliji (Clark GD. Brain&Development 2004;26:351-62, Barkovich i sur. Neurology 2005;65:1873-87), transkripcijski regulator EMX2 u shizencefaliji, TSC u tuberoznoj sklerozi, LIS1 i DCX u lisencefaliji i drugi (Walsh CA. Neuron 1999;23:19-29, Clark GD. Curr Opin Neurol 2001;14:157-62 ). Patološke promjene građe i organizacije moždane kore u specifičnim genetskim anomalijama su posljedica promjene ekspresije gena ključnih za normalno odvijanje specifičnih histogenetskih procesa (proliferacija, migracija, rast aksona, sinaptogeneza, morfološka i kemijska diferencijacija fenotipa neurona, razvojna smrt stanica odnosno apoptoza). Te patološke promjene i njihovi učinci mogu se izravno istraživati genetičkim i molekularnobiološkim manipulacijama u eksperimentalnim modelima dok se u ljudskom mozgu mogu proučavati posredno kombiniranom analizom ekspresije gena i njihovih proteinskih produkata. Cilj istraživanja je analiza makroskopskih, histoloških, histokemijskih, imunocitokemijskih i genetskih pokazatelja poremećene ekspresije specifičnih gena, praćenje učestalosti kortikalnih anomalija proučavanjem materijala iz Zagrebačke neuroembriološke zbirke (Kostović i sur. Int J Dev Biol 1991;35:215-30) te detaljna raščlamba pojedinačnih anomalija (Judaš i sur. Brain&Development 2003;25:32-9). U radu će biti korištene standardne neuroanatomske i neuropatološke metode (histološke, histokemijske i imunohistokemijske) uz klasične metode citoarhitektonike, mijeloarhitektonike i morfologije stanica. Genetske analize će biti provođene pomoću FISH odnosno PCR metode. Svi mozgovi će prije daljnje obrade i rezanja biti analizirani pomoću MR-a. Ovo istraživanje bi moglo pridonjeti boljem razumijevanju mehanizama nastanka kortikalnih anomalija i drugih suptilnih kortikalnih poremećaja poput shizofrenije i mentalne retardacije te sugerirati moguće načine sprečavanja ili smanjivanja posljedica i poboljšavanja ishoda bolesti te razvoju i uspostavi normativnih parametara ključnih za neuropatološku obradu kortikalnih malformacija.

Suradnici: Lukrecija Brečević (Istraživač), Božo Krušlin (Voditelj), Mihovil Mladinov (Znanstveni novak), Gabrijela Stanić (Istraživač), Davor Tomas (Istraživač), Majda Vučić (Istraživač)

Znanstvena bibliografija http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=108-1081870-1884&print=true

Šifra projekta:
134-0000000-3381

Ustanova: Klinička bolnica “Sestre Milosrdnice”Institut za klinička medicinska istraživanja

Znanstveno područje: Biomedicina i zdravstvo

Prosudbena skupina: Istraživanja tumorskih bolesti

Ključne riječi: |karcinom bubrežnih stanica|patologija, nekroza tumora, histokemija, imunohistokemija, fibromuskularna displazija

Sažetak: Karcinom bubrežnih stanica čini 1-3% svih visceralnih zloćudnih tumora u ljudi i više od 90% svih zloćudnih tumora bubrega, a 2-3 puta se češće pojavljuje u muškaraca nego žena i to u dobi 55-60 godina. Najvažniji prognostički čimbenici su veličina, stadij, histološki tip i nuklearni gradus te stupanj nekroze tumora. Smatra se da karcinom bubrežnih stanica preraste mogućnosti krvne opskrbe što onda dovodi do kronične hipoksije koja uzrokuje opsežnu koagulacijsku nekrozu tumora. Ciljevi istraživanja su analizirati morfološke parametre bubrežnih arterija (promjer lumena i čitavog opsega te debljinu stijenke) u bolesnika s karcinomom bubrežnih stanica, kontrolne skupine te bolesnika s drugim tumorima bubrega, usporediti bubrežne arterije bolesnika s kontrolnom skupinom i s kliničkim parametrima uključujući dob, spol i TNM, analizirati odnos između promjena bubrežne arterije i opsega nekroze tumora, veličine, tipa stanica i nuklearnog gradusa tumora te ekspresiju VEGF-a, CD31 i HIF1-alfa i usporediti kliničkopatološka obilježja s tipovima fibromuskularne displazije. U kompjutorskoj bazi nalaze se podaci dobiveni tijekom rutinskih biopsija te obdukcija učinjenih na Zavodu za patologiju. Dobiveni bioptički i obdukcijski materijal se fiksira i uklapa u parafin. Parafinski blokovi režu se na 3 do 5 µm i boje rutinskim histološkim i histokemijskim metodama (Mallory i orcein) te analiziraju imunohistokemijski. Tijekom obrade svake biopsije s karcinomom bubrega rutinski se pregledaju ureter, bubrežna vena i arterija. Za kontrolu će se koristiti serijski rezovi bubrežne arterije pokojnika tijekom rutinske obdukcije. U imunohistokemijskoj analizi će se koristiti protutijela na CD31, CD34, faktor VIII, VEGF, te HIF1-alfa. Intenzitet imunohistokemijske reakcije tumorskih stanica na VEGF, HIF1-alfa i ostale biljege će se odrediti semikvantitativno. Fibromuskularna displazija će biti klasificirana u tri tipa: intimalnu, medijalnu i adventicijalnu. Opseg nekroze tumora ćemo određivati kako slijedi; 1) nema nekroze, 2) nekroza do 50% tumora, 3) nekroza u više od 50% tumora što će se odrediti na temelju makroskopskog izgleda i mikroskopske analize. U statističkoj analizi će se koristiti x2 test, Fisherov egzaktni test, log-linearna analiza i Spearmanov test korelacije. Očekujemo da će podaci o promjenama krvnih žila u karcinomu bubrega koristiti u dijagnostici i objašnjenju patogeneze karcinoma bubrega te eventualno u predviđanju prognoze i izboru načina liječenja

Suradnici: Drinko Baličević (istraživač), Mladen Belicza (istraživač), Hrvoje Čupić (voditelj), Božo Krušlin (istraživač), August Mijić (istraživač), Alek Popović (istraživač), Ante Reljić (istraživač), Boris Ružić (istraživač), Borislav Spajić (istraživač), Goran Štimac (istraživač), Davor Tomas (istraživač), Igor Tomašković (istraživač)

Znanstvena bibliografija:http://bib.irb.hr/lista-radova?sif_proj=134-0000000-3381&print=true